Viganj, 26.09.2015. – Danas je Kuvenat u Vignju proslavio 300 godina postojanja, odnosno posvećivanja. U sklopu proslave ove obljetnice Hrvatski dom Viganj organizirao je postavljanje spomen ploće Marku Krstelju, pokrovitelju gradnje viganjskog samostana, te izložbu o obitelji Krstelj koju su zajednički pripremili Andrea Šain, Natali Zokić i Ivan Pamić. Osim starih fotografija, slika, upotrebnih predmeta, izloženo je bilo i veliko obiteljsko stablo Krsteljevih, čiju grafičku pripremu je izradila Kristina Bogoje. Nakon uvodne klapske pjesme klape Nave iz Orebića predsjednik Hrvatskog doma Viganj Ivan Pamić održao je govor:
“
Govor Ivana Pamića, predsjednika Hrvatskog doma Viganj u povodu 300. godišnjice Kuventa: “
Poštovani posjetioci, čast mi je da Vas pozdravim u ime Hrvatskog doma Viganj i našeg Kuventa koji ove godine slavi 300 godišnjicu otvaranja, odnosno posvečivanja.
Kad bi se vratili toliko godina unazad vratili bi se u vrijeme kada je ovo područje bilo pod vlašću Dubrovnika koji se tek oporavio od razornog potresa 1667., dok su Turci držali golemo područje unutrašnjosti. Dio obale kao i otoke a među njima i Korčulu držali su Mlećani, a iste godine hrabri branitelji obranili su Sinj od turskog napada.
Upravo zbog pomaganja u obnovi razorenog Grada nakon spomenutog potresa Marko Krstelj s bračom i ocem dobili su povlasticu neplačanja jarbolnine, pomorskog poreza od strane Dubrovačke republike, zbog čega kao brodovlasnici ojačavaju i bogate se. S druge strane austrijske vlasti zbog zasluga u pomorstvu daju im 1674. plemstvo i plemički grb. Zanimljivo je da su tad Krstelji iako austrijski plemići , još bili u kmetovskom odnosu prema dubrovačkom plemičkom rodu de Sorgo. Marko Krstelj dobija 1671. dopuštenje za gradnju crkve i samostana Gospe od Rozarije. Crkva je posvećena 15.svibnja 1687. dok je samostan dovršen 1715. kada je posvećen i predan dominikancima na upravi. Samostan je djelovao uspješno slijedečih 100 godina da bi potom bio napušten i prepušten propadanju. Stanovnici Vignja i Nakovane otkupljuju samostan 1910. vlastitim sredstvima i u njemu uređuju svoj kulturni centar u kojem se nalazila Hrvatska čitaonica, plesna sala, osnovna škola, a u kasnijem periodu i vrtić. U prizemlju je neko vrijeme djelovala i Turističko-ugostiteljska škola, kao i dječji i starački dom. Sve donedavno tu se nalazio i restoran, da bi se potom 2008. donijela odluka da se prostor Kuventa iskoristi kao kulturni centar u kojem bi se organizirale kulturnozabavne manifestacije, sa prigodnim sadržajima poput suvenirnice i prodavaonice lokalnih proizvoda, te umjetničke i etnopovijesne galerije. Postavljeni su temelji, a nadamo se da će se naši planovi ostvariti u idučih nekoliko godina, te da će Kuvenat sa brojnim sadržajima postati živi centar Vignja.
Svega ovog ne bi bilo da nije bilo kapetana Marka Krstelja, te smo mu stoga u povodu 300. godišnjice Kuventa dali izraditi spomen ploću koju će otkriti Tonka Krstelj, jedini član ove porodice koja još uvijek nosi to prezime.
Moramo biti ponosni što kao jedno malo mjesto imamo i plemićku obitelj. Prema legendi Krstelji su negdje u vrijeme Mohačke bitke 1526. doselili u Viganj s područja tadašnje Ugarske, te se naselili u Kraljevića selo. Od tuda su se u 19. st. raširili po okolnim mjestima – obalnom dijelu Vignja, u Kućištu, Orebiću, a naposlijetku i po svijetu. Pretežno su svi tada bili pomorci, a poznato je da je jedan od njih učestvovao i u Američkom građanskom ratu. Nažalost, to prezime izumrlo je u rodnom Vignju, a o samoj sudbini , te o obiteljskom stablu Krsteljevih više će vam reći Natali Zokić. Inaće, obiteljsko stablo Krsteljevih izradile su zajednički Andrea Šain i Natali Zokić, dok je grafičku pripremu izradila Kristina Bogoje.
Na kraju bih pozvao sve prisutne da kroz slijedeći tjedan navrate do Vignja gdje će u utorak biti svečano otvaranje druge po redu Rozariade – viganjskih igara. Već sutra ujutro počinju prva natjecanja – u tradicijskom ribolovu, slijede zatim natjecanja u bučanju, jedrenju na dasci, stolnom tenisu, šahu, nogometu, biciklizmu i trekingu. Dođite u što večem broju!”
Nakon kračeg izlaganja Natali Zokić i Andree Šain o samom obiteljskom stablu , spomen ploču Marku Krstelju otkrila je Tonkica Krstelj, jedini član te obitelji koja nosi to prezime, da bi se zatim okupljeni zabavili uz glazbu skupine “In roots” iz Splita.
Pogledajte u nastavku galeriju Matka Žuvele i Lily Vuice:
