VIGANJ, 07.10.2015. -Na današnji dan, 7. listopada 1571. godine kod Lepanta odigrala se jedna od najvećih pomorskih bitki, u kojoj su se sukobile flote Sv. lige i Otomanskog carstva. Papa Pio V. tražio je od europskih vladara da zaustave prodor turske vojske. Rijetki se odazivaju te osnivaju mornaricu .U samoj bici na obje strane sudjelovalo je oko 180.000 ljudi i 450 brodova. Među njima je sudjelovalo i osam
hrvatskih galija (Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar). Pored njih bile su i jedna galija iz Kopra i jedna iz Kotora. Zadarska galija je u danima prije bitke razbijala gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Ona nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa. Znajući da se ne mogu oduprijeti daleko brojnijem neprijatelju, mornari i njihovi zapovjednici ostali su uporni do smrti. Za vrijeme bitke kršćanske su snage osvojile turski zapovjedni brod te je turskom admiralu odsječena glava i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Time je znatno smanjen moral turskih snaga, što je ubrzalo i okončanje bitke. No promijenio se i smjer vjetra pa su se mnoge turske galije nasukale, što se pripisuje Gospinom zagovoru nakon molitva krunice u svim crkvama za vrijeme bitke. Papa Pio V. dobio je Gospino nadahnuće koja mu se ukazala s krunicom i da su kršćani pobijedili u navedenoj bici. Radi toga ovu pobjedu katolici pripisuju Blaženoj Djevici Mariji, a Papa Pio V. koji je bio dominikanac odredio je da se kao spomen na tu bitku svake godine prve nedjelje u listopadu slavi Gospa od Ružarija (Rozarije).
Sto godina nakon bitke u Vignju je zaslugom brodovlasnika Marka Krstelja počela 1671. gradnja crkve Gospe od Rozarije i dominikanskog samostana. Unutar crkve nalazi se i slika sa prikazom Bitke kod Lepanta.
