Tekst: Ivan Pamić, slike: Mirella Roso
Viganj, 28.06.2015. – Večeras je uz prigodni domjenak otvoren Kuvenat i Kulturno ljeto Viganj 2015. . U pozdravnom govoru predsjednik Hrvatskog doma Viganj Ivan Pamić predstavio je infotable na kojem je predstavljena bogata prošlost i zanimljivosti Vignja i okolice, te najavio i bogat program Kulturnog ljeta. Vlasnik obrta Sabioncello Tonći Bogoje predstavio je svoju novouređenu putničku agenciju i suvenirnicu koja je obogatila prostor Kuventa.
Govor predsjednika Ivana Pamića povodom otvaranja Kulturnog ljeta Viganj 2015. i prezentacije infotabli u Kuventu:
“Dobra večer i dobrošli u Kuvenat! Čast nam je da Vas kao Hrvatski dom Viganj ugostimo u ovaj prostor koji je ove godine obogačen info-tablama. Znali su već stari Grci reći da je civilizirano i kulturno samo ono društvo koje zapisuje svoju prošlost, jer bez poznavanja vlastite prošlosti teško se može graditi i budućnost. Ove godine potrudili smo se da kroz ove info-table svi posjetioci Vignja, ali i domaće stanovništvo upozna prošlost ovog mjesta i okolice. Table nisu samo informativnog, već i edukacijskoprosvjetiteljskog karaktera. Nažalost i samo domaće stanovništvo malo zna o vlastitoj prošlosti koja je ne samo izuzetno bogata, već i u jednom dijelu iznimna.
Hrvatski dom Viganj, kao udruga osnovana je prije više od sto godina, a djelovala je primarno kao kulturnoprosvjetno društvo, te mi postavljanjem ovih tabli dajemo svoj obol tomu. Kao što je već rečeno svrha postavljanja ovih tabli je da upoznamo turiste sa našom bogatom prošlosti, te je sav tekst preveden i na engleski jezik. Moramo napomenuti da je večina teksta izvornog postanka i ne može se nači u drugim publikacijama, a autor je na njemu radio više godina.
Spomenimo samo jedan mali dio onoga što se može pronači na tablama.
Malo ljudi zna da se upravo s ovog šireg područja (Korčula-Pelješac-Hvar) prije gotovo 8000 godina po cijeloj zapadnoj Europi počela širiti neolitska civilizacija, o čemu svjedoće bogati nalazi iz nakovanske Spile – tu je pronađena i specifična keramika po kojoj se jedno razdoblje povijesti ovog kraja naziva Nakovanskom kulturom.
Upravo u toj istoj Spili otkriveno je i netaknuto ilirsko svetište u skrivenoj dvorani što ju je učinilo jedinstvenim na svijetu u kojem su pohrlili svi arheolozi svjetskog glasa. Među brojnim helenističkim ostacima koji su tu bili pronađeni, a bili posvečeni bogu plodnosti pronađeni su i ulomci Zodijačkog kruga iz 3. st. pr. K – što ga čini najstarijim sačuvanim horoskopom na svijetu.
To je doba kralja Agrona i kraljice Teute za čije je vladavine upravo ovo područje bilo središte njihove moćne Ilirske kraljevine, odakle su poduzimali ratne pohode sve do južne Italije i Grčke vladajuči suvereno Jadranom do dolaska Rimljana. Među važnijim Teutinim središtima bilo je i naselje na Gradu u Nakovani. Nakon pokoravanja Ilira Rimljani tu nastanjuju svoje ratne veterane, tako da u Vignju podižu nekoliko villa rusticae, među kojima se ostaci vide na Smokvici, a po svemu sudeći i ova zgrada Kuventa bila je podignuta na temeljima jedne rimske zgrade. Od svih mjesta na Pelješcu upravo se u Vignju nalaze najbrojniji ostaci Rimljana – tu imamo dvije nadgrobne stele, poklopac sarkofaga, ostatke amfora, brojni novčići, a kod svetog Ivana nalazi se i jedna potopljena rimska galija – u čast tomu prošle godine smo ovdje organizirali i Antičku noć.
U okolici Vignja nalaze se brojne crkve, a među njima se nalazi i jedna od najstarijih crkvi ovog područja. U Nakovani se u staroj crkvi Male Gospe još drže mise, a Sveto Trojstvo u Kućištu jedna je od najljepša baroknih crkvi u Dalmaciji.
Jedinstvena je priča o pomorstvu ovog kraja, naročito u razdoblju od 17. do 20. st. U tom razdoblju Viganj, Kućište i Nakovana dali su preko 256 kapetana duge plovidbe, a zajedno s Orebićem ovo područje predstavljalo je najveće jezgro pomorstva na istočnom Jadranu. Vrhunac pomorstvo dostiže osnivanjem Pelješkog pomorskog društva u Orebiću u drugoj polovini 19. st.
Koliko god moramo biti ponosni na taj dio naše povijesti, toliko se i rastužimo kada čitamo o onima koji su u navigaciji izgubili živote, nikada ne vrativši se kući. To su ljudi koji su ostali bez grobova, nalazeći mir u dalekim morima, daleko od svojih najbližih. U ovom razdoblju preko 320 pomoraca iz Nakovane, Vignja i Kućišta nikad se nije vratilo doma. Pomorac se u prošlosti uvijek cijenio, kapetani su bili elitni dio društva i nosioci kulture – donosili su kući dio svjetskih tekovina, zbog čega je ovo područje bilo napredno. U cijelom svijetu pomorcima se odaje iznimna počast, a o njihovom životu na moru najbolje govori stara grčka izreka koja govori da na svijetu postoje tri vrsta ljudi – živi, mrtvi i pomorci.
Nažalost, usprkos bogatoj pomorskoj prošlosti mi ovdje, moram reći na našu sramotu, nemamo nikakvu spomen na njih. Mislim da je ovo prilika i da se pokrene inicijativa da se njima u čast u centru mjesta podigne spomenik. Ipak su pomorci izgradili ovo mjesto, a njih 320 ostalo bez ikakvog groba i spomen.
Oni su se po cijelom svijetu borili protiv gusara, požara, oluja, hridi i grebena, žeđi, gladi i bolesti da bi mi imali ovo što imamo. Teško je izdvojiti sve njihove priče, ali spomenut čemo i da je i ova zgrada Kuventa prije točno 300 godina izgrađena i posvečena upravo zahvaljujući financiranju brodovlasnika i plemića Marka Krstelja.
Spomenimo i Sultaniju, hrabru Vignjanku koja je obučena u muškarca oplovila sva mora svijeta, na kraju povrativši se u rodno mjesto gdje je izgradila kuću. Što reći o kapetanu Nikoli Andričeviću koji je čak 47 godina proveo u navigaciji skončavši život na jednom od svojih brodova ili o obitelji Pirović čiji su gotovo svi muški članovi izgubili život na moru u nekoliko godina. Tu je i kapetan Josip Splivalo koji je oplovio svijet i prvi prevezao kineske emigrante u Kaliforniji za vrijeme zlatne groznice.
Mnogo je Vignjana i Kućištana bilo angažirano u Napoleonskim ratovima često na suprotnim stranama. Tužna je priča u kojem je u tom razdoblju brod kapetana Stjepana Ušatice bio napadnut od gusara među kojima je prisiljeno mobiliziran bio i njegov sin. Poslije toga nikad ga više nije vidio. Spomenimo i pomorce koje su Turci pogubili samo zato što su pomagali izbjeglicama da pobjegnu od masakra kao i one pomorce koji su nakon potonuča broda jedva živu glavu izvukli od kanibala. Posebna je priča o potonuću barka Drine od kojih je od 9 preživjelih u barci, na kraju samo 4 preživjelo doveslavši do obale Brazila.
Kućišćani mogu biti iznimno ponosni na obitelj Bijelić koji su imali i svoju vlastitu parobrodarsku kompaniju, a čiji su rođaci iselili u Južnu ameriku gdje su postali ugledni građani. Tako je Cesar Bijelić postao admiral peruanske flote, a njegov rođak 1946. čak i predsjednik Čilea.
Mnogi će reći da su ove table velike, međutim da bi se ispričale sve ove priče uistinu su i premale.
Plan je da u slijedečem periodu u ostakljenim vitinama, među tablama izložimo i arheološke i povijesne izloške, kako bi što bolje dočarali ljudima našu prošlost.
Ove godine za razliku od prethodnih godina obogatili smo prostor Kuventa sa jednom suvenirnicom i putničkom agencijom, a plan je da se u idučim godinama još nekoliko prostora iznajmi loklanim OPG-ovim i obrtima kako bi ovaj prostor uistinu oživio. Isto tako čemo ove sezone u ovom prostoru usprkos brojnim ograničenjima organizirati i brojne manifestacije kako bismo zabavili naše goste i zahvaliti im se na dolasku u naše malo misto. Uz izložbe slika, tu će biti i dječje radionice, klapske i vokalnoinstrumentalne noći, a sezonu čemo zaključiti Rozariadom, viganjskim igrama. Ovom prilikom pozivam sve viganjske obrte, iznamljivače, ugostitelje i sve koji su povezani s turizmom da se uključe i daju svoj doprinos zajednici, jer upravo se u zajedništvu krije snaga jedne zajednice. Hvala!”
U nastavku pogledajte slike sa otvaranja:
