NAKOVANA, VIGANJ & KUĆIŠTE news

Vijećnicima Županijske skupštine predloženo je donošenje odluke o novoj ugostiteljsko-turističkoj zoni „Česminova“ u Lovištu koja obuhvaća 7,5 hektara gdje se planira gradnja 350 ležajeva – U Općini Orebić se ne slažu s tom „ciljanom“ izmjenom Županijskog prostornog plana – Kakvi su planovi i namjere zagrebačke tvrtke „Projekt Lovište“, koju je svojedobno utemeljio bivši podpredsjednik HDZ-ove Vlade zadužen za investicije Domagoj Ivan Milošević, pitanje je na koje u Općini Orebić žele jasne odgovore.

Napisao: Luko Brailo

Uz opsežan dnevni red sutrašnje sjednice Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) od 35 točaka njezinim vijećnicima bit će predložena i nadopuna dnevnog reda o tzv. ciljanim izmjenama i dopunama Županijskog prostornog plana (ŽPP). Riječ je o ugostiteljsko-turističkoj zoni „Česminova“ na području naselja Lovište u Općini Orebić koja obuhvaća 7,5 hektara površine gdje se planira gradnja 350 ležajeva. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Korčuli taj dio orebićke općine vodi se kao šuma.

BIVŠI NAČELNIK NIJE IMAO SUGLASNOST: Tzv. ciljane izmjene i dopune ŽPP-a potaknuo je bivši načelnik Općine Orebić Tomislav Jurjević (HDZ) koji je izgubio na proteklim svibanjskim izborima, među ostalim i zato što je, kako su izvješćivali mediji, sa šefom lokalnog Izbornog povjerenstva pregledavao glasačke listiće iz prvog izbornog kruga. Novo vodstvo Orebića, kojemu su na čelu načelnik Tomislav Ančić (HSP AS) i predsjednica Općinskog vijeća Marija Mrgudić (Nezavisna lista), ne slažu se s Jurjevićevim prijedlogom Županijskoj skupštini. U tome ih podržavaju i predsjednici mjesnih odbora Orebić (Kristijan Marelić), Kune (Branko Meštrović) i Vignja (Miro Roso) kao supotpisnici pisma s načelnikom Općine Orebić upućenog Upravnom odjelu za prostorno uređenje DNŽ-a.

– Da se odmah razumijemo: Općina Orebić nije apriori protiv investicijskih programa turističkog karaktera na našem području. Ali, nije nam jasno temeljem kojih kriterija i čijih odluka su smanjene postojeće turističke zone iz 2003. i 2008. godine, da bi se sada ova na lokaciji „Česminova“ povećavala, kaže nam predsjednica orebićkog Općinskog vijeća Marija Mrgudić.
Ne možemo se složiti s takvom metodologijom izmjena i dopuna ŽPP-a, tim više što domaći ljudi nailaze na mnoštvo administrativnih i ostalih prepreka ako na svojim parcelama žele graditi turističke ili druge objekte, napominje predsjednica Općinskog vijeća dodajući:“ Bivši načelnik Općine je potaknuo izmjene ŽPP-a, ali samoinicijativno i za takvu odluku nije imao suglasnost Općinskog vijeća i mjesnih odbora. U obrazloženju spomenute županijske odluke stoji da projekt, odnosno nova zonu „ima potporu Općine“, što nije točno. Mi jesmo zainteresirani za suradnju sa Županijom i svim ostalim instancama, ali imajući prvenstveno u vidu interese lokalne samouprave i njenih građana. “, ističe Marija Mrgudić.

OREBIĆ NIJE „REZERVAT“: Neka predstavnici zainteresiranih ulagača dođu u Općinu, neka nam objasne što, kako, kada i s kojim novcima kane graditi novu ugostiteljsko-turističku zonu. Neka polože i određeni iznos novca od tog projekta za razdoblje od tri godine, pa ako zona ne ide, novac će im se uredno vratiti, ako ide bit će dio troškova izgradnje novih kapaciteta. Neka ne idu samo u županijski Upravni odjel za prostorno uređenje i kod vodstva DNŽ-a, neka dođu i razgovaraju s nama, s ljudima koji ovdje žive i rade. I s nama koji ih predstavljamo, Orebić nije „rezervat“, naglašava predsjednica Općinskog vijeća zauzimajući se za potpunu „transparentnost ulagačkog procesa“.

– Dužni smo stvarati uvjete i poticati ulagačku klimu, kazao nam je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić koji će reći kako će se o novoj mogućoj zoni u Lovištu „demokratski raspravljati“ na sutrašnjem zasjedanju Županijske skupštine. Za tu zonu imamo prijedlog bivšeg općinskog vodstva, sada imamo drugačije viđenje, iako osobno mislim da bi mišljenje aktualnog čelništva Općine Orebić trebalo biti decidiranije i jasnije. Međutim, i prihvaćanjem prijedloga za „Česminovu“  DNŽ ništa ne prejudicira:ciljanim izmjenama i dopunama ŽPP-a zapravo otvaramo postupak koji će potrajati više mjeseci kako bi eventualne nejasnoće oko te zone bile razriješene.

DO ZONE BEZ PRISILE: Zona „Česminova“ planira se uz obalu ispred koje je područje Ekološke mreže RH pa će biti potrebno provesti postupke procjene utjecaja na okoliš, nastavlja župan. Također, valja ocijeniti i prihvatljivost plana na Ekološku mrežu kako bi se preispitao zahvat te utvrdile mjere zaštite prirode i okoliša. Dakle, mnogo je posla pred nama, i ponavljam:stvaramo uvjete jer za to područje postoje zainteresirani investitori. No, kao i do sada, nikoga iz lokalne samouprave ni na što nećemo prisiljavati ili nametati. Tako smo radili i s, primjerice, zonom Dube stonske, pa će tako biti i sa zonom „Česminova“ u Općini Orebić, rekao nam je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Za rečenu ugostiteljsko-turističku zonu, nije tajna, zainteresirana je zagrebačka tvrtka „Projekt Lovište d.d.“ koju je 2006. godine s ruskim i američkim partnerima utemeljio i vodio bivši podpredsjednik HDZ-ove Vlade zadužen za investicije Domagoj Ivan Milošević. Ulaskom u „visoku politiku“ Milošević je izašao iz te tvrtke što je iskazao imovinskom karticom koju je kao dužnosnik i zastupnik predao Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa.

MILOŠEVIĆ IZAŠAO, RUSI OSTALI: Također je poznato da su u tvrtki „Projekt Lovište“, koja je prije šest i po godina počela s otkupom zemljišta na predjelu „Česminove“, nakon Miloševićeva izlaska i odlaska Amerikanaca ostali ruski biznismeni Konstantin Darmaniyan i Avsholum Yunaev.  Darmaniyan slovi kao dugogodišnji Miloševićev poslovni partner, još iz dana kada je bio članom Nadzornog odbora Domagojeve tvrtke „Pastor“, a u hrvatskim ga se medijima proteklih godina više puta spominjalo kao „regionalnog predsjednika Ruske državne agencije Emercom“. Dagestanac Yunaev je, navode dobro upućeni, „jaki naftni igrač“ . Tvrtka ima sjedište u Zagrebu, a među njezinim registriranim djelatnostima su poslovanje nekretninama, pružanje usluga u nautičkom, ruralnom, zdravstvenom, kongresnom, sportskom, lovnom i drugim oblicima turizma…

NEMA MUTNIH POSLOVA: Među članovima „Projekt Lovišta“ je i poznati dubrovački odvjetnik sa zagrebačkom adresom Srđan Barović koji ističe kako ta tvrtka koju zastupa njegovo odvjetničko društvo „ništa ne radi nezakonito ili izvan hrvatskih zakona“. Uostalom, dodaje Barović, proteklih smo godina i tvrtka i ja prošli desetke revizija i ni u jednom slučaju nije zabilježena niti jedna nepravilnost. Također, gospodin Milošević je izašao iz tvrtke prije tri godine. Ništa ne radimo potajno ili ispod žita, ljudi koji su članovi Društva su ozbiljni ulagači s ozbiljnim namjerama, nastavljamo razvijati i ostvariti projekt zone „Česminova“. Priznajem da ne razumijem čas jedna, pa zatim drugačija razmišljanja o projektu, ali unatoč svemu mislim da ćemo ga uspjeti realizirati. Ne krijem, jer za to nema razloga:i osobno sam zainteresiran za ostvarivanje zone „Česminova“, i kao suvlasnik tvrtke i kao odvjetnik koji zastupa d.d. Projekt Lovišta u posve transparentnom i lako provjerljivom poslu, kazao nam je Srđan Barović.

TKO (ĆE) UPRAVLJA(TI) PROSTOROM? : Kakvu će odluku, u vezi s ugostiteljsko-turističkom zonom „Česminova“, na subotnjem zasjedanju donijeti vijećnici Županijske skupštine, izvjestit ćemo. Pritom valja podsjetiti i kako su prigodom srpanjske rasprave o „ciljanim“ izmjenama ŽPP-a u odnosu na turističku zonu „Bili dvori“, također u Lovištu, razmijenjene teške riječi između vladajuće HDZ-ove (Dobroslavićeve) koalicije i oporbenog SDP-a. Investicije podržavam, ali pustiti ulagače da upravljaju našim prostorom ravno je izdaji, poručio je tada SDP-ov vijećnik Ivo Karamatić sa skupštinske govornice.

Pozivao se pritom na nezadovoljstvo mještana Lovišta koji su, kako se priča po Pelješcu, šumske i poljoprivredne površine raznim investitorima prije više godina prodavali po cijeni od 3 do 5 eura po metru četvornom. Nakon „ciljanih“ izmjena ŽPP-a i pretvaranja istih parcela u zone moguće turističke izgradnje vrijednost tog istog zemljišta višestruko je (po)rasla, a od čega, drže mnogi Pelješčani, „vrhnje beru“ ulagači sa svih strana svijeta.