Tekst i slike: Ivan Pamić
Viganj, četvrtak, 25.10.2012. – Posljednjih dana u viganjskoj vali pojavilo se 5 do 7 jedinki dupina, koji ležerno plivaju i zaranjaju u potrazi za ribom. Prema riječima lokalnih ribara pojavilo se dosta plave ribe u kanalu što je namamilo ova dobroćudna bića u naše krajeve. Njihova pojava uzrokovala je veliku radost i veselje, a naročito kod djece, a i kod ribara. Iako im dupini znaju iskidati mreže, ribarima ipak nisu toliko mrski, jer im dupini tjeraju ribu u mreži. Manje štete na mrežama ribari lako zakrpaju.
Inače, u Jadranskom moru, koliko znamo za sada, žive samo dvije vrste dupina – dobri dupin, Tursiops truncatus (Montagu, 1821) i pravi/obični dupin, Delphinus delphis Linnaeus, 1758. Prava/obična pliskavica je nekad živjela u cijelom Jadranu, a danas ih možemo rijetko vidjeti u južnom Jadranu. U sjevenom dijelu više ih nema. Dobrog dupina (još) možemo nači u cijelom Jadranu. Osim ova dva stanovnika Jadrana, u Jadranu ponekad možemo vidjeti i neke vrste pliskavica i kitova koji zalutaju iz Mediterana.
Više o dupinima u Jadranu pročitajte na http://www.botanic.hr/cisb/doc/fauna/sisavci/dupini/jadrdupi.htm
Istovremeno na obali u u centru Vignja, doplutali su ostaci morske kornjače. Sudeći po oklopu radi se o glavatoj želvi, jednoj od tri vrsta morskih kornjača zastupljenih u Jadranu.
Morske su kornjače jedini gmazovi koji naseljavaju Sredozemno i Jadransko more. Danas se ubrajaju među najugroženije organizme, stoga su zaštićene brojnim nacionalnim i međunarodnim zakonima. U zaštićene hrvatskim propisima i međunarodnim konvencijama (Zakon o zaštiti prirode NN 30/94, Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) NN 47/95). U Jadranu se mogu naći tri vrste morskih kornjača, iako u vrlo malom broju: Sedmopruga kornjača (Dermochelys coriacea) – zabilježena nekoliko puta; Zelena želva (Chelonia mydas) – naseljava uglavnom istočni dio Sredozemlja, u Jadranu je sa sigurnošću zabilježena u novije vrijeme, te Glavata želva (Caretta caretta), najčešća i najraširenija vrsta Sredozemlja i Jadrana.
Kornjače često stradavaju u ribarskim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjača relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se.
Ugrožavaju ih i motorne brodice, komercijalno iskorištavanje njihova mesa, jaja i oklopa te, naravno, zagađenost mora.
NE ZABORAVIMO DA SU SVE VRSTE DUPINA, KITOVA I MORSKIH KORNJAČA STROGO ZAŠTIĆENE ZAKONOM!
Thank you for sharing! I hope they are still there next week….