NAKOVANA, VIGANJ & KUĆIŠTE news

Tekst i slike: Ivan Pamić

Viganj, 20.12.2011. – Prilikom proširenja igrališta u centru mjesta pronađeno je desetak krhotina antičkih amfora. Krhotine su pronađene na dubini od 4  metara ispod jedne stijene. Tamo su vjerojatno dospjele vodom i zemljom  kroz  pukotinu. Radi se o dijelovima amfora koja su  vjerojatno već bila razbijena, pa odbačena kao otpad. Najbolji sačuvani komad je grlić i ručica amfore, po kojem se može tipizirat i datirati. Radi se najvjerojatnije o amfori tipa Lamboglia 2 koji je bio rezerviran za prijevoz vina.

Igralište u Vignju gdje su pronađeni ostaci amfore

AMFORA - LAMBOGLIA2

AMFORA IZ VIGNJA

Općenito se smatra da proizvodnja amfora Lamboglia 2 otpočinje na istočnoj obali južne Italije nakon pada Korinta 146. g. pr. Kr., što doista potvrđuju i noviji nalazi. No do te se inovacije nije došlo iznenada, nego u postupnome razvitku forme grčko-italskih amfora. Takozvane klasične forme Lamboglia 2, kod kojih vrat s otvorom i s masivnim ručkama zauzima jednu trećinu ukupne visine, a najveći promjer pada u donju trećinu trbuha, pojavljuje se iza 80. g. pr. Kr. i dominiraju pomorskim prometom na Jadranu u I. st. pr. Kr.10 Amfore Lamboglia 2 prestaju se proizvoditi krajem I. st. pr. Kr., ustupajući mjesto novorazvijenoj formi Dressel 6 A. Proizvodni centri amfora Lamboglia 2 dokumentirani su na zapadnojadranskoj obali Italije, a s obzirom na njihovu izrazitu brojnost u  priobalju istočnoga Jadrana, pretpostavljena je lokalna proizvodnja u srednjoj Dalmaciji. (PROMET AMFORAMA PREMA NALAZIMA u rovinjskome podmorju – Alka STARAC)

Ovo je već treći nalaz ove godine iz Antike koji svjedoći o prisutnosti Rimljana na ovom području – na početku ljeta pronađen je rimski novčić, te dio rimske nadgrobne ploće  iz II/III st. pr. K. Proizvodnja i upotreba amfore tipa Lomboglia2 pada u razdoblje kada su ovdašnji Iliri koji su imali središte na brdu Grad u Nakovani, potpali pod vlast Rima. Rimljani su vodili tri rata s ilirskom kraljicom Teutom i njenim vojskovođom Dmitrom Hvaraninom, a konačno ih je porazio car August kada je 35. pr. K. izvršio veliki maskr na otocima Korčuli i Mljetu. Iako se poimenice ne spominje, vjerojatno je u tom pohodu stradao i Pelješac. Poslije tog poraza gradinska naselja poput Grada u Nakovani se napuštaju, a priobalna područja naseljavaju se isluženim rimskim veteranima. Tako se na području od Vignja do Orebića nalazilo desetak villa rusticae – rimskih ladanjskih zgrada čiji se ostaci i danas mogu naći kako na kopnu tako i dijelom u more.