NAKOVANA, VIGANJ & KUĆIŠTE news

News and Tourist info portal

  • RSS
  • Delicious
  • Facebook
  • Twitter

Primljen: 16.08.2013. Izvorni znanstveni rad

Prihvaćen: 21.11.2013. UDK 797.148:159.9

Motivacija za sportski turizam kod promatrača i natjecatelja Svjetskog prvenstva u jedrenju na dasci klasa Formula u Vignju

Motivation for sports tourism in the viewers and contestants who competed in Windsurfing World Championship class Formula in Viganj

 

Joško Sindik

Institut za antropologiju

Ljudevita Gaja 32, Zagreb

e-mail: josko.sindik@inantro.hr

Sažetak: Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost čimbenika motivacije sportskog turizma kod promatrača (pasivnih konzumenata sporta) i natjecatelja (aktivnih konzumenata sporta) na Svjetskom prvenstvu u jedrenju na dasci klasa Formula 2013, održanom u Vignju na Pelješcu, s dobi i trajanjem (praćenja) natjecanja te sportskim identitetom. Ispitan je prigodni uzorak od 21 natjecatelja te 21 promatrača na ovom sportskom događaju, uz korištenje Upitnika o sportskom turizmu i Skale za mjerenje sportskog identiteta. Kod starijih promatrača i sportaša (te kod onih koji se duže natječu ili prate natjecanja) više do izražaja dolaze gurajući čimbenici i ograničenja, dok kod mlađih prevladavaju povlačeći čimbenici. Sportski identitet više je povezan s natjecateljskim, nego sportsko-turističkim motivima.

Ključne riječi: gurajući i povlačeći čimbenici sportskog turizma, sportski identitet

Abstract: The aim of this study was to determine the relationship between factors of motivation of sports tourism in the observers (passive consumers of sport) and competitors (active consumers of sport) at the World Championships in windsurfing class Formula 2013, held in Viganj on the Pelješac, with age and period (of monitoring) and competition and sport identity. The sample of 21 participants and 21 observers in this sport event is examoned, using the Questionnaire on sports tourism and Sport Identity Measurement Scale. The simplest summary of the results is the fact that the older observers and athletes (and those who take longer to compete or watch the competition) come more to the fore, pushing factors and constraints, while younger prevail pulling factors. Sports identity is more associated with the competition, but sports-tourist motives. The main drawback of the research is small and insufficiently representative sample of respondents, and the biggest advantage of the fact of this is probably the only study that follows this event.

Keywords: pushing and pulling factors of sports tourism, sports identity

  1. Uvod

U posljednje vrijeme razvija se sportski turizam vezan uz sportske događaje, što nekim turistima postaje glavni razlog putovanja (Delpy, 1997). Hall (1992) predlaže podjelu na dvije vrste sportskog turizma: aktivnisudionici smatraju sudjelovanje u sportu kao sredstvo samoizražavanja, dok pasivni konzumenti sporta prisustvuju velikim sportskim događajima i praćenjem sportskih vijesti. Gammon i Robinson (1997) razlikuju dva oblika sportskog turizma: u sportskom turizmu (sport tourism) je sport glavni razlog putovanja, dok je u turističkom sportu (tourism sport) sudjelovanje u sportskoj aktivnosti sekundarna aktivnost uz druge.

Dann (1977, prema Kim i Chalip, 2004) razlikuje sedam različitih kategorija turističkih motiva: turistička putovanja kao odgovor na ono što čovjeku sada nedostaje (gurajući ili push faktori); atraktivnost određene destinacije (povlačeći ili pull faktori); želja ispunjenja fantazije; motivacija s klasificiranom svrhom, kao što su posjećivanje prijatelja i rodbine ili učenje; motivacijske tipologije; već doživljena motivacijska iskustva; motivacija kao auto-definicija (što znači da je bolje definirati turiste određenim situacijama, a ne samo promatrati njihovo ponašanje). Crompton (1979, prema Kim i Chalip, 2004) smatra da ima devet motiva za turističko putovanje, od kojih su sedam socijalno-psihološki ili gurajući motivi, a ostala dva kulturni ili povlačeći motivi. Gurajući motivi su: eskapizam, samostalno istraživanje, opuštanje, prestiž, regresija i socijalne interakcije. Povlačeći motivi su novost i obrazovanje.

U istraživanjima motiva vrhunskih sportaša/ica, primjerice, pokazalo se da nogometašicama iz cijelih Sjedinjenih Američkih Država, koje su sudjelovale na godišnjem turniru na Floridi, nije najpoželjnije bilo igrati daleko od kuće ili na Floridi, već im je bitnija bila činjenica da su mogle biti zajedno s kolegicama koje se bave istim sportom (Green i Chalip, 1998). Kim i Chalip (2004) su istraživali 600 Amerikanaca koji su prisustvovali Svjetskom nogometnom prvenstvu u Južnoj Koreji i Japanu 2002., utvrdivši da je zainteresiranost za Svjetski kup glavni razlog dolaska u Koreju ili Japan. Hinch i Higham (2004) smatraju da tri kvalitete mjesta imaju važnost za sportski turizam: vezanost za mjesto, identitet mjesta i ovisnost o mjestu gdje sportski turisti putuju. Ottevanger (2004) je pokazao da su motivi zabave glavni razlog zašto su turisti došli na Wimbledonski turnir, nakon čega slijedi samo odredište, dok su svečanosti oko događaja za gledatelje važniji od samog natjecanja.

Sportski identitet se može definirati kao stupanj s kojim se pojedinac identificira s ulogom sportaša (Brewer et al, 1993). Jak sportski identitet povezan je s većim značajem sporta u životu pojedinca (Brewer et al, 1993). Jak sportski identitet koji ne isključuje druge identitete može imati trajne psihološke prednosti za sportaša, a prejak i isključiv sportski identitet može štetno utjecati na pojedinca. Oni koji organiziraju svoj život samo u smjeru sporta imaju povećan rizik za depresiju, loše tjelesno i duševno zdravlje, osjećaj izoliranosti (Brewer et al, 1993).

Ciljevi istraživanja bili su utvrditi povezanost između čimbenika sportskog turizma s dobi i trajanjem (praćenja) natjecanja kod promatrača (pasivnih konzumenata sporta) i natjecatelja (aktivnih konzumenata sporta) na Svjetskom prvenstvu u jedrenju na dasci klasa Formula 2013, održanom u Vignju na Pelješcu. Kod natjecatelja su analizirane i povezanosti razvijenosti sportskog identiteta s čimbenicima motiva sportskog turizma.

  1. Metoda

  1. Ispitanici

Ispitan je prigodni uzorak od 21 natjecatelja (iz populacije od ukupno 127) te 21 promatrača na Svjetskom prvenstvu u jedrenju na dasci klasa Formula 2013., održanom u Vignju na Pelješcu (Formula Windsurfing World Championship) u razdoblju od 8.-13. srpnja 2013. Među promatračima ispitano je 12 muškaraca i 9 žena, troje niže stručne spreme, 6 srednje, 6 više i 6 visoke stručne spreme, dok ih je 18 neoženjeno/neudano a troje u braku. Među natjecateljima su svi bili muškarci, 12 ih je bilo više i 9 visoke stručne spreme. Devet natjecatelja bilo je neoženjeno, 9 ih je bilo oženjeno, a trojica su bili razvedeni. Svi su osvajali medalje na regionalnim natjecanjima, 18 ih je osvajalo državne medalje, 15 europske, a šestero medalje na svjetskim natjecanjima.

    1. Instrumenti i statistička analiza

U istraživanju je korišten prilagođeni Upitnik o sportskom turizmuOttevangera (2004, na temelju Pizam i Mansfeld, 2000 te Robinson i Gammon, 2004). U Tablicama 1 i 2, uz demografske varijable i prethodna sportska iskustva, debelo osjenčane (bold) su tvrdnje vezane uz gurajuće (push) čimbenike, s kategorijama eskapizma (bijeg od svakodnevice), opuštanja, samoistraživanja, zabave i druženja. Kurzivom označene tvrdnje odnose se na povlačeće (pull) čimbenike, s kategorijama novost, samorazvoj i odredište. Tvrdnje pisane obično (regular) odnose na ograničenja, s kategorijama rizici i prijetnje. Krajnje točke skale procjene za svaku tvrdnju su bile na skali procjene od pet stupnjeva Likertove ljestvice u rasponu od uopće se ne slažem (procjena 1) do potpuno se slažem (procjena 5). Upitnik je neznatno prilagođen promatračima i natjecateljima, ali sadrži zapravo iste tvrdnje. Upitnik za promatrače dan je dvojezično, na hrvatskom i na engleskom jeziku, a upitnik za natjecatelje dan je isključivo na engleskom jeziku.

Skala za mjerenje sportskog identiteta(Athletic Identity Measurement Scale, skr. AIMS; Brewer et al, 1993) sastoji se od 10 tvrdnji za mjerenje stupnja u kojem sudionik identificira sebe kao sportaša. Svaka tvrdnja je dana na skali procjene od sedam stupnjeva na Likertovoj ljestvici, s krajnjim točkama uopće se ne slažem (procjena 1), do potpuno se slažem (procjena 7). Visok rezultat na ovoj skali znači jaču identifikaciju sa sportskom ulogom. Ovaj upitnik bio je namijenjen isključivo natjecateljima, i to na engleskom jeziku.

Upitnici su ispitanicima distribuirani online korištenjem alata SurveyMonkey, putem poveznica na web-stranicama organizatora natjecanja: www.nakovana.com i www.bofor.hr. Izračunate su Spearmanove rang-korelacije, a korišten je programski paket SPSS 18.0.

  1. Rezultati i rasprava

U Tablici 1 dane su povezanosti između motiva sportskog turizma kod promatrača sportskog natjecanja s kronološkom dobi (u godinama života) i trajanjem praćenja natjecanja (u godinama).

Tablica 1. Povezanost između čimbenika sportskog turizma s dobi (godine života) i trajanjem praćenja natjecanja (godine) kod promatrača sportskog natjecanja.

 

utjecaj obitelji, prijatelja ili rodbine za dolazak na prvenstvo

dolaskom na prvenstvo bježim od stresa svakodnevnog života

dolazak na prvenstvo je za mene oblik opuštanja

dolazak na prvenstvo je za mene oblik samo-istraživanja

atmosfera prvenstva me navodi da ga dođem posjetiti

dob (godine)

-,214

,784**

,449*

,160

-,073

trajanje praćenja natjecanja

-,778**

,201

-,045

-,558**

,364

želja prisustvovanja neformalnim događajima oko prvenstva

želja dolaska zbog upoznavanja novih ljudi

želja dolaska zbog podjele sportskih interesa s drugima

želja dolaska na prvenstvo bio mi je san

želja doživjeti prvenstvo

dob (godine)

-,340

-,510*

-,308

-,189

-,334

trajanje praćenja natjecanja

,142

-,291

,149

,179

-,057

dolazak na prvenstvo zbog ljepote ovog sporta

želim naučiti nešto o destinaciji (Viganj i okolina)

prvenstvo je jedini razlog mog putovanjana ovu destinaciju

želim posjetiti druga mjesta osim gledati prvenstvo (Viganj i okolinu)

želim doživjeti kulturu destinacije prvenstva

dob (godine) ,340 ,319 ,078 ,189 ,603**
trajanje praćenja natjecanja -,113 -,080 -,195 ,142 ,121

zbog pozitivnih iskustava s odredištem opet ću doći ovdje kao turist

zbog visokih financijskih troškova neću doći na prvenstvo

zbog nepoznavanja prilika u Hrvatskoj neću doći na prvenstvo

zbog rizika od lošeg vremena neću doći na prvenstvo

zbog sigurnosnih i zdravstvenih problema neću doći na prvenstvo

dob (godine)

,225

,123

,180

-,428

-,045

trajanje praćenja natjecanja

-,180

,397

,787**

,545**

,517*

 

* korelacija značajna uz p<,.05 ** korelacija značajna uz p<,01 (dvosmjerno)

Bold=gurajući (push) čimbenici; Kurziv=povlačeći (pull) čimbenici; Regular=čimbenici ograničenja

Kod promatrača Svjetskog prvenstva u jedrenju na dasci, za gurajućečimbenike sportskog turizma, pokazalo se da je za starije promatrače dolazak na prvenstvo bijeg od stresa svakodnevnog života i način opuštanja, dok rjeđe služi upoznavanju novih ljudi; s druge strane, s duljim trajanjem praćenja natjecanja, članovi obitelji, prijatelji ili rodbina rjeđe imaju utjecaj na dolazak na prvenstvo, koje u manjoj mjeri predstavlja oblik samoistraživanja. Za povlačećečimbenike pokazalo se da stariji promatrači dolaskom na prvenstvo češće žele doživjeti kulturu destinacije. Kod čimbenika ograničenja, s duljim trajanjem praćenja natjecanja, češće se događa da promatrači ne žele doći na prvenstvo zbog nepoznavanja prilika u Hrvatskoj, rizika od lošeg vremena ili pak zbog sigurnosnih i zdravstvenih problema.

Tablica 2. Povezanost između čimbenika sportskog turizma s dobi (godine života) i trajanjem praćenja natjecanja (godine) kod natjecatelja.

 

dolazi li netko od obitelji, prijatelja ili rodbine na prvenstvo

natjecanjem na prvenstvu bježim od stresa svakodnevnog života

natjecanje na prvenstvu je za mene oblik opuštanja

natjecanje na prvenstvu je za mene oblik samo-istraživanja

atmosfera prvenstva me navodi da na njemu nastupim

dob

,000

-,393

-,315

-,512*

-,189

trajanje natjecanja

,156

-,113

,109

,109

-,334

sportski identitet

,389

-,548**

-,586**

-,239

-,334

želja prisustvovanja neformalnim događajima oko prvenstva

želja natjecanja zbog upoznavanja novih ljudi

želja natjecanja zbog podjele sportskih interesa s drugima

želja natjecanja na prvenstvu je moj san

želim iskusiti prvenstvo

dob

-,698**

,151

-,567**

-,199

,020

trajanje natjecanja

-,463*

,124

-,477*

-,543*

,080

sportski identitet

-,426

,124

-,191

-,131

-,547**

natjecanje na prvenstvu zbog ljepote ovog sporta

želim naučiti nešto o destinaciji (Viganj i okolina)

prvenstvo je jedini razlog mog putovanjana ovu destinaciju

želim posjetiti druga mjesta osim nastupati na prvenstvu (Viganj i okolinu)

želim doživjeti kulturu destinacije prvenstva

dob

-,401

,000

-,315

,612**

,134

trajanje natjecanja

,135

-,319

,010

,206

-,270

sportski identitet

-,405

,160

,408

,206

-,202

zbog visokih financijskih troškova neću doći na prvenstvo

zbog nepoznavanja prilika u Hrvatskoj neću doći na prvenstvo

zbog rizika od lošeg vremena neću doći na prvenstvo

zbog sigurnosnih i zdravstvenih problema neću doći na prvenstvo

dob

-,075

,120

,000

,449*

trajanje natjecanja

-,066

,603**

,437*

,519*

sportski identitet

,708**

-,221

-,364

-,538*

 

* korelacija značajna uz p<,.05 (dvosmjerno) / **korelacija značajna uz p<,01 (dvosmjerno)

Bold=gurajući (push) čimbenici; Kurziv=povlačeći (pull) čimbenici; Regular=čimbenici ograničenja

Kod natjecatelja Svjetskog prvenstva u jedrenju na dasci, za gurajuće čimbenike sportskog turizma, pokazalo se da za mlađe natjecatelje dolazak na prvenstvo u većoj mjeri predstavlja oblik samoistraživanja i više imaju želju prisustvovati neformalnim događajima oko prvenstva (jednako kao i oni koji se kraće vrijeme natječu). Sportski identitet negativno je povezan s bijegom od stresa svakodnevnog života i opuštanjem. Za povlačeće čimbenike, oni koji se kratkotrajnije natječu dolaskom na prvenstvo češće žele dijeliti svoje sportske interese s drugima (kao i mlađi natjecatelji) te češće vjeruju da im je dolazak na svjetsko prvenstvo ispunjenje sna. Stariji natjecatelji češće žele posjetiti i druga mjesta, a ne samo natjecati se. Puka želja doživljavanja svjetskog prvenstva negativno je povezana sa sportskim identitetom.

Za čimbenike ograničenja, pokazalo se da stariji natjecatelji i oni koji se dulje vrijeme natječu više brinu o sigurnosnim i zdravstvenim problemima, nepoznavanju prilika u Hrvatskoj te o riziku od lošeg vremena. Razvijen sportski identitet povezan je s procjenom visokih financijskih izdataka, dok su pojedinci s razvijenim sportskim identitetom spremni sudjelovati usprkos potencijalnim sigurnosnim i zdravstvenim problemima.

  1. Zaključak

Kod starijih promatrača i sportaša (te kod onih koji se duže natječu ili prate natjecanja) više do izražaja dolaze gurajući čimbenici i ograničenja, dok kod mlađih prevladavaju povlačeći čimbenici. Sportski identitet više je povezan s natjecateljskim, nego sportsko-turističkim motivima.

Glavni nedostatak istraživanja je mali i nedovoljno reprezentativan uzorak ispitanika, posebno za populaciju promatrača. Praktična primjena vodi u smjeru pronalaženja indikatora na temelju osmišljavanja i promocije sportsko-turističku ponudu u Vignju i okruženju.

Literatura

  1. Brewer, Britton W.; VanRaalte, Judy L.; Linder, Darwyn E. (1993). Athletic Identity: Hercules’ muscles or Achilles heel? International Journal of Sport Psychology, Vol. no. 24, pp 237-254.

  2. Delpy, Lisa (1997). An overview of sport tourism: building towards a dimensional framework. Journal of Vacation Marketing, Vol. 4 no. 1, pp 23-28.

  3. Gammon, Sean; Robinson, Tom (1997). Sport and tourism: A conceptual framework. Journal of Sport Tourism, Vol. 4, no. 3, pp 8-24.

  4. Green, Christine B.; Chalip, Laurence (1998). Sport tourism as a celebration of sub-culture. Annals of Tourism Research, Vol. 25, no. 2, pp 275-291.

  5. Hall, Michael C. (1992). Hallmark tourist events: Impacts, management and planning. London, Bellhaven Press.

  6. Hinch, Thomas; Higham, James E.S. (2004). Sport Tourism Development. Clevedon, Channel View Publications.

  7. Kim, N. Sun; Chalip, Laurence (2004). Why to travel to the FIFA World Cup? Effects of motives, background, interest, and constraints. Tourism Management, Vol. 25, pp 695-707.

  8. Ottevanger, Hendrik-Jan (2004). Sport Tourism: Factors of influence on sport event visit motivation. Master thesis. Bournemouth, UK, Bournemouth University.

  9. Pizam, Abraham; Mansfeld, Yoel (2000). Consumer behaviour in travel and tourism. New York, Haworth Hospitality Press.

  10. Robinson, Tom; Gammon, Sean (2004). A question of primary and secondary motives: revisiting and applying the sport tourism framework. Journal of Sport Tourism, Vol. 9, no. 3, pp 221-233.

Comments are closed.