Kapetan Antun Krstelj Baldov 1836-1899 iz Orebića
Piše:kap. Ivan Pamić, Viganj, 06.05. 2011
Pomorska-brodovlasnička obitelj Krstelj dala je u 300 godina zlatnog doba pelješkog pomorstva više od pedeset pomoraca, te je bila jedna od najbogatijih i najutjecajnijih familija na Pelješcu krajem 17. st. Nažalost danas je ta obitelj izumrla u svom kraju. Prema obiteljskoj predaji Krstelji su bili Slovaci i u Viganj su doselili iz Pečuha početkom 16. st. uslijed turskih osvajanja. Ova legenda ostaje nepotvrđena, a prvi član te obitelji koji se spominje u Vignju bio je Petar Krstelj rođen vjerojatno 1555.
Prvi od Krstelja koji se spominju kao zapovjednici brodova bila su braća Ivan i Antun, spomenuti 1633. kao patruni jedrenjaka Madonna del Carmine. Kapetan Ivan zbog pomoći u obnovi Dubrovnika nakon velikog potresa 1667. oslobođen je pet godina plaćanja jarbolnine (arborađa) za svoj brod.To je bio jedini slučaj u pvijesti da je dubrovačka vlada oslobodila nekog brodovlasnika plačanja pomorskih poreza. Zahvaljujući tomu, kao i svojoj poduzetnosti Krstelji se brzo bogatu, tako da je Ivanov sin Marko 1671. dobio pristanak Stonske biskupije za gradnju velike crkve Gospe od Rozarije i samostana u centru Vignja koji poklanja Dominikancima. S ocom Ivanom i braćom Stjepanom i Petrom 1674. dobiva i povelju o plemstvu austrijskih nasljednih zemalja od cara Leopolda I za zasluge na moru. Zanimljivo je da su, iako austrijski plemići, u 18. st. i dalje bili kmetovi dubrovačkog vlasteoskog roda de Sorgo. Povelju o plemstvu dobile su još samo dvije pelješke obitelji – Orebić (1701) i Bizar (1839). Plemićki ogranak Krstelja izumro je u Vignju već u 18. st., dok su se ostali ogranci obitelji raširili i u susjedna mjesta Kućištu i Orebićima.
Baldo Krstelj (1810-1893) doseljava u Orebić 1836. godine, te nadograđuje kuću u koju je doselio i otvara prvu trgovinu u mjestu. Krstelji izumiru u Orebićima 1935. a svoju velebnu kapetansku kuću ostavljaju časnim sestrama Dominikankama.
Najzadnja od obitelji Krstelj u Orebiću, bila je gospođa Stana Krstelj, koja je imala svoju sestru udanu za gospodina Karla Bohrera. On je prvi napravio u kući obitelji Krstelj, restoran i hotel 1925. god., da bi nakon tri godine izgradio novi hotel kojeg je nazvao Bellevue. Ovaj prvijenac i najmoderniji hotel na ovom djelu Jadranskog mora imao je 34 sobe i 54 kreveta s tekućom i toplom vodom.
Obitelj Krstelj dala je osim pomorskih kapetana i niz drugih značajnih osoba.
Mato Krstelj (1832 – ) odselio se u Louisiani u SAD, te se 1861. pridružuje Južnjačkoj vojsci u Građanskom ratu. Kasnije se vraća u Viganj.
Frano Krstelj (1870- 1938 ) otišao je u Novi Zeland 1887, a dvije godine poslije u San Francisku gdje je bio jedan od glavnih osnivača”Hrvatskog saveza na Pacifiku”. U zemlju se vratio 1938. i umro u Dolima kod Stona gdje su mu živjela braća. Umro je slijedeće godine.
dr. Ivo Krstelj
Dr. Ivan Krstelj (1867-1949) iz Kućišta bio je narodni zastupnik u Dalmatinskom saboru. Za vrijeme prvog svjetskog rata bio je deportiran zajedno sa ženom Emkom od austrijskih vlasti, a od 1918-20 bio je predsjednik privremene dalmatinske vlade u Zadru, te se uspješno opirao talijanskoj okupaciji, te prvi ministar vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu, nakon propasti carevine Austrougarske.
Šimun Krstelj sa ženom Katom i kćerkama Dinkom i Nadom oko 1932 god
Šime Krstelj (1893 -1942) iz Kućišta bio je ravnatelj ispostave Hrvatske štedionice u Korčuli i kasnije vlasnik trgovine u Kućištu. Godine 1942., u listopadu, ubili su ga partizani kao narodnog izdajicu i bacili u jami na Iliji.
Njegova kći Dinka Krstelj (1925 – 1945) dvije godine poslije toga pristupila je sa 19 godina partizanima. Umrla je godinu nakon toga od meningitisa. U pratnji 16 partizana dovedena je u jednom leutu i s vojničkom počasti pokopana u obiteljski grob na mjesnom groblju sv. Luke u Kućištu.
——————————————————————————————————————
-
UP TO 10 PERSONS -
SEAVIEW
-
BEACH – 10 METERS
-
ONLY 100 EUROS
-
RESTAURANT – 10 METERS
-
STOREROOM AND PARKING
CONTACT: ivanpamic@hotmail.com