NAKOVANA, VIGANJ & KUĆIŠTE news

News and Tourist info portal

  • RSS
  • Delicious
  • Facebook
  • Twitter

POTRESI I TSUNAMI

Posted by montun March - 17 - 2011 2 Comments

 Koliko su mogući razorni potresi i tsunamiji poput onog u Japanu na našem prostoru?

 
 
 

JAPAN 2011

Seizmolozi tvrde kako je moguće da se u Hrvatskoj dogode razorni potresi, poput onog u Japanu, a najugroženija područja su grad Zagreb i njegova okolica, te Dubrovnik i njegova okolica. Potrese je nemoguće predvidjeti, a stručnjaci kažu kako je za očekivati da će se u Hrvatskoj dogoditi jači potres. U Hrvatskoj je 2009. bilo registrirano 67 potresa, a prošle godine ih je bilo 50. Prosječan broj potresa godišnje u Hrvatskoj donedavno je bio između 30 i 35, što znači da se seizmičke aktivnosti u zadnje vrijeme intenziviraju! Evo kako smo se u prošlosti tresli na Južnom Jadranu:

• 6. travnja 1667. godine – Dubrovnik (10 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj)
Najrazorniji potres u povijesti Dubrovnika poznat kao Velika trešnja tog je dana u 8 sati gotovo potpuno srušio sve građevine. Stradalo je više od tri tisuće ljudi, otprilike pola žitelja grada, a požar koji je harao gotovo 20 dana uništio je neprocjenjivo materijalno i kulturno blago koje je stoljećima prikupljano, a Republika se okružena neprijateljima gotovo ugasila. To je najjači potres zabilježen u povijesti na ovom području

Potres u Dubrovniku 1667

11. siječnja 1962. godine – Biokovo (7 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj)

Velika razaranja zabilježena su na makarskom području. Zbog straha od novih potresa, koji su najviše pogodili stanovništvo koje je živjelo u naseljima na padinama Biokova (Drašnice, Gornja Podgor i Gornji Tučepi) i činilo polovicu žitelja tog područja, građani su se masovno preselili u mjesta uz obalu. Slično se dogodilo u Vignju i Kućištu, gdje su gotovo sve kuće bile uništene ili oštećene u potresu, pa su ljudi počeli graditi nove kuće na samoj obali.

• 15. travnja 1979. godine – Crna Gora, Dubrovnik (9 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj)
U ranim jutarnjim satima snažan potres pogodio je Crnu Goru, tresao se i Dubrovnik, a snažno podrhtavanje tla od 9 do 10 stupnjeva po Mercalliju izazvalo je katastrofalna razaranja na Crnogorskom primorju. Živote je izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, a razoreno je i 250 naselja. Srušena su ili oštećena 53 zdravstvena objekta, te 240 škola. Oštećeno je i oko 550 kilometara prometnica. Iako na području Hrvatske nije bilo takvih šteta, potres je bio povod da se pokrene temeljita obnova i osiguranje dubrovačkih starina.

• 5. rujna 1996. godine – Ston (7 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj)
Tijekom tri tjedna oko 200 potresa jačine između 7 i 8 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici pogodilo je područje Stona i Dubrovačkog primorja. Oštećeno je mnoštvo stambenih i javnih objekata koji su se godinama obnavljali. Potres je uzrokovao i manja oštečenja i na objektima na Pelješkoj rivijeri

Teško je reći što bi jedan razoran potres mogao prouzročiti na našem području. Kod samih potresa ima jako puno faktora koji igraju ulogu. Ključni faktori su dubina potresa i mjesto na kojemu se zemlja zatrese. Što je manje dubina, veća je opasnost od stradavanja, a isto vrijedi i za lokaciju. Dodatni faktor je pridržavanje građevinskih propisa. Dobar primjer za to je usporedba stradanja u Haitiju i u Čileu. Potres u Haitiju imao je magnitudu od 7,0 stupnjeva, a onaj u Čileu magnitudu od 8,8 stupnjeva. Ipak je u Haitiju stradalo 300.000, a u Čileu, zemlji naviknutoj na potrese, gdje se svi građevinari pridržavaju strogih propisa pri gradnji, 800 ljudi.

MJERENJE  JAČINE POTRESA 
 

dva  su načina: intenzitet i magnituda potresa 

1. MERCALLI-CANCANI-SIEBERG – ova (MCS) ljestvica

            – empirijska, subjektivna – prikazuje intenzitet potresa –  veličina i vrsta štete – učinak potresa na ljude, objekte i tlo

 I  – XII  stupnjeva 

I  – III stupnja slabi potresi

IV  – VI stupnja srednji potresi

VII  – IX stupnja jaki potresi

X  – XII stupnja katastrofalni potresi

  
 

2.  RICHTER – ova ljestvica

– računa se na osnovi seizmograma  pojedinog potresa, izračunavanjem ukupne oslobođene  energije u žarištu potresa magnitudom: 0 – 8.6 (logaritamski se povećava; magnituda 5 oslobađa 31.5 puta više energije  nego potres magnitude 4; magnituda 6 – 1000 puta više nego potres  magnitude  4 (31.5 X 31.5)) 

      magnituda                                    broj potresa/god. 

      2 osjeti se, bez šteta                >100.000

      4.5 šteta (vijesti!)                       nekoliko tisuća

      7 značajni                                      16-18

      8 velikih razmjera                       1 ili 2

      8.6  zabilježen maksimum

VIGANJ SEDAMDESETIH 20.ST. arhiva Javorčić

TSUNAMI U JADRANU

Prema prognozama seizmologa, južni Jadran mogao bi pogoditi potres jačine 7,5 stupnjeva po Richteru, što bi itekako uzrokovalo tsunami. I to ne bi bilo prvi put budući da stanovnici jadranske obale imaju iskustva s valovima visokim i do 10 metara.

Veliki oceanski tsunamiji Hrvatskoj nisu prijetnja, no oni koji nastanu u Mediteranu, posebno na njegovom istočnom dijelu, mogli bi doći i do nas. No največi problem je upravo oni koji bi nastali u Jadranu.
Kod nas bi izvorni val zbog manje magnitude od one pacifičkog potresa ipak bio slabiji. No, relativno loša situacija bi bila po pitanju brzine širenja vala, jer iako dubina u Jadranu nije tako velika kao u Pacifiku, bazen je puno manji, pa bi pri potresu u južnom dijelu Jadrana val do najbliže obale stigao za 10-ak minuta (do sjeverne obale, primjerice do Trsta, putovao bi pet sati).

Val tsunamija na otvorenom moru ima malu amplitudu oko jednog metra, no kako se približava obali, dubina je manja i val raste, pa može dosegnuti visinu i do nekih 10 metara. Takvo iskustvo doživjeli su Talijani na svojoj obali 1627. Zbog svoje strmine hrvatski dio obale po tom pitanju ipak sigurniji.

Projekt  TRANSFER, u kojem su povijesna istraživanja provodili talijanski i hrvatski stručnjaci, bilježi 15 slučajeva tsunamija na Jadranu. Njih sedam više osjetilo se na našoj strani. No, onaj iz 1627., koji je talijansku obalu pogodio valovima visine 10 metara, bio je rekorder.

Iza njega po jačini slijedi tsunami koji se dogodio nakon dubrovačkog potresa 1667., koji je obalu pogodio valovima visine pet, šest metara.

Crnogorski potres iz 1979., za koji su, pak, stručnjaci našli podatke o valu visine pola metara, lokalno je, kaže prof.dr. Orlić, bio jači, pa je u njemu izgubljen jedan ljudski život.

Sve ove tsunamije nadmašio je onaj koji je bio uzrokovan erupcijom vulkana There u Egejskom moru 1600. god. Pr.K. Prema procjenama val visok preko 12 metara, poklopio je u nekoliko minuta sve minojske gradove na Kreti pri čemu je poginulo 40 000 ljudi, a navodno je isti val stigavši do Egipta potopio faraonovu vojsku koja je ganjala Mojsija.

Nakon što je Velu Luku 21.06.1978. poplavilo more, sumnjalo se dugo vrijeme na tsunami, da bi se na kraju zaključilo da se radilo  samo o jednom prirodnom fenomenu oscilacije morske razine. Stručnjaci upozoravaju da će Jadran sve češće pogađati pojave kao što je velolučki fenomen. Viganj je u zadnjih desetak godina bio pogođen velikim valovima, koji su u večini slučajeva oštečivali cestu, a 2001. stradalo je nekoliko brodica.

2 Responses so far.

  1. Prof. Marinko Oluic says:
    Your comment is awaiting moderation.
    February 20, 2015 at 3:43 pm
    Prof. Marinko Oluic says:
    Your comment is awaiting moderation.
    February 20, 2015 at 3:42 pm
    My name is prof. M. Oluic at uni. of Zagreb, Croatia. I’m preparing a textbook and I’d like to use your picture /Earthquake-Tsunami, Japan 2011) “ship on the house”. I kondly ask for permission to use this picture.The book will be print in local Croatian language 500 copies.
    Thank you very much for your help.
    Best regards,
    Prof. Marinko Oluic
    geo-sat@zg.t-com.hr
    Reply